Ulomak teksta o Dominikanskom samostanu u Dubrovniku (iz 1595.) , 1. dio

KONTEKST:

serafino razziSerafino Razzi (1531.–1611.), dominikanac, plodni crkveni pisac, povjesničar i polihistor. Dvije je godine proveo u Dubrovniku: najprije je obnašao dužnost nadstojnika dominikanskog samostana (1587.), a potom je bio postavljen za vikara dubrovačke nadbiskupije (1588.). Relativno kratka dvogodišnja Razzijeva dubrovačka epizoda, nakon koje se vratio u Italiju, pokazala se iznimno plodonosnom. Ne samo da je u potpunosti ispunio očekivanja nadređenih crkvenih poglavara te je uspio uvesti red i stegu u dominikanski samostan i u crkvenu dubrovačku zajednicu, nego je objavio i prvu tiskanu povijest grada Dubrovnika (Storia di Raugia, Lucca, 1595.), a tiskao je također životopis blažene Ozane Kotorske (Vita della Beata Osanna da Cattaro, Firenca, 1592.). Važna je i rukopisna kompilacija o povijesti dubrovačke metropolije i dubrovačkih nadbiskupa.

STG48829

U knjizi ‘Povijest Dubrovnika’, Fra Serafino piše…

O DOMINIKANSKOM SAMOSTANU U DUBROVNIKU

Samostan sv. Dominika podignut je u Dubrovniku oko godine Gospodnje 1250. dok je dubrovački nadbiskup bio monsinjor Iacopo Genovese, reda Male braće, a podigoše ga bosanski trgovci, izvan gradskih vrata, prema istoku. Ali oko godine 1380., zbog ratne opasnosti, opasaše ga visokim i jakim zidinama, te pripojiše gradu, a izvan i oko jaraka rečenoga grada ostade vrt i vinograd spomenutih otaca, kao što se i danas vidi. Tako samostan ostade između dva reda zidina i dvaju vrata, starih i novih, te u blizini luke. Godine 1460. rečeni samostan reformiraše fratri Sv. Križa iz Gruža, istoga reda, koji prije bijahu pozvani iz Italije.

Što se tiče gradnje, samostan je sav izgrađen od četvrtastog kamena, plemenite arhitekture jer je iznad i okolo istoga klaustra razmješten u savršen četverokut. S južne se strane duž njega pruža crkva, na koju se iznad klaustra naslanjaju dvije lože, jedna natkrivena, na razini srednjeg spavališta, a druga otvorena na razini gornjeg spavališta. Na zapadnoj strani, u razini klaustra nalazi se lijepa redovnička blagovaonica s pet stolova za kojima može sjediti pedeset otaca, a ispred nje mala dvorana u kojoj braća čekaju starješinin znak da se pođe za stol. Pokraj blagovaonice nalazi se kuhinja i ostale potrebne prostorije. Iznad blagovaonice zatvoreni je novicijat s deset soba, sa svake strane pet. A iznad novicijata prekrasna je knjižnica s 22 klupe sa svake strane, sva obojena u zeleno, s malom dvoranom ispred, na razini spavališta otaca. S treće strane klaustra, prema sjeveru, na istoj razini s klaustrom, nalazi se hodnik s tri velike prostorije ili skladišta. Prva od njih služi sakristiji, druga blagovaonici, a u trećoj, najvećoj, pravi se i peče samostanski kruh. Iznad toga hodnika nalazi se nisko spavalište sa šest soba za bolesnike i goste. Iznad njega, na razini novicijata, smješteno je još jedno dvostruko spavalište sa sedamnaest soba, deset s jedne, a sedam s druge strane za mladu braću i laike. Iznad njega, na razini knjižnice, nalazi se krilo spavališta otaca sa šest soba, sve iznad klaustra. Na kraju toga spavališta prema zapadu i izvan četverokuta, u jednom kutu, bile su zajedničke prostorije, tako dobro raspoređene i smještene da se u njih lako dolazi iz svih spavaonica. A iz tih zajedničkih prostorija po samostanu se ne širi neugodan miris jer se one, kao što rekosmo, nalaze iznad četverokuta glavne građevine, a još je u njima, povrh drugih udobnosti, stalan izvor žive vode, pa oci ondje jutrom peru ruke i lice i ispiru svoje posude, a voda odatle istječe u more, pa ih tako čiste. S četvrte strane klaustra, napokon, prema istoku, na istoj razini, nalazi se sakristija s dva oltara (na jednome od njih stoje svetačke moći) i kapitul s tri oltara, a u njegovoi blizini i iznad podruma dvije su sobe s jednom dvoranom što se stavljahu na raspolaganje Senatu za poslanike koji stignu u Dubrovnik, kad je to potrebno, s malo vrta izvan četverokuta, zatim je ravnina s česmom i još jedna samostanska vrata za teretne životinje. Iznad toga krilo klaustra i na razini novicijata nalazi se spavalište s deset soba za mlade svećenike. Iznad njega, na najvišemu mjestu i na razini knjižnice još je jedno krilo spavaonica za oce, s još šest soba, a sve gledaju na klaustar. S druge je strane sedam velikih prozora dvorana koje gledaju na luku i obalu. Ispod spomenutih prozora, iznad jednog dijela kapitula, izvan četverokuta, smješten je otvoren vidikovac za šetnju i molitvu s pogledom na brdo i more. Klaustar je lijep, cijeli od četvrtastog kamena sa svodovima, a podržava ga, na starinski način, 20 pilastara i 40 stupova. Iznad svodova su natkriveni hodnici, s kamenim rukohvatima sa strane, izuzev hodnika kraj crkve, koji nije natkriven. Usred klaustra je velik zdenac, koji se po volji može zaključati. Okružuje ga 20 stabala naranača i jedan stari čempres. Prozori soba gotovo su svi ostakljeni, to vrijedi i za druge prostorije – radionice, gostinjac, otvoreni prostori, dvorana za rublje, postolarnica i škola, pa se oni mogu po volji otvarati i zatvarati. Svaka soba, uglavnom, ima barem jedan sag za klupu. A u sakristiji ima ih više od šezdeset, jer bijaše običaj da na sprovodu svakog plemića bude darovan po jedan crkvi u koju je išao. Ali danas to malo njih poštuje. U rečenome samostanu ima dakle pedeset i pet soba:

Sobe u spavalištu otaca …………………………………………. 12,

Sobe u spavalištu mladih svećenika ………………………… 10,

Sobe đakona, podđakona i laika ……………………………… 17,

Sobe novaka, u zasebnom spavalištu ……………………… 10,

Sobe za goste ili bolesnike u postelji ………………………..  6.

Postoje zatim još i dva zatvora za zločince.

(NASTAVAK SLIJEDI)

Najnoviji članci

Predstavljanje knjige dr. Zvonke Džankića